Novi crnogorski Ustav podržalo je 55 poslanika, čime je obezbijeđena dvotrećinska većina u Parlamentu tako da neće biti raspisivan referendum za njegovo potvrđivanje.

Poslanici su dvotrećinskom većinom usvojili i Ustavni zakon za sprovođenje najvišeg pravnog akta.

Za novi Ustav i Ustavni zakon glasali su poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Hrvatske građanske inicijative i opozicionih – Pokreta za promjene (PZP), Bošnjačke stranke (BS) i Liberalne partije (LP).

Poslanici Srpske liste (SL), Socijalističke narodne partije (SNP), Narodne stranke (NS) i Demokratske srpske stranke (DSS) glasali su protiv.

Poslanici Albanske Alternative - Vaselj Siništaj, Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori - Mehmet Bardhi i Demokratske unije Albanaca - Ferhat Dinoša, nijesu prisustvovali glasanju o novom Ustavu.

Činu usvajanja novog Ustava Crne Gore u Parlamentu prisustvovali su i članovi Vlade na čelu sa premijerom Željkom Šturanovićem.

Prema novom Ustavu, Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

U preambuli se kao slobodni i ravnopravni građani nabrajaju, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privrženi demokratskoj i građanskoj Crnoj Gori.

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.

Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima, zastava je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom, a himna je “Oj svijetla majska zoro”.

U dijelu Ustava koji se odnosi državljanstvo stoji da „u Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo”.

„Crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izručen drugoj zemlji, osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore“, navodi se u dokumentu.

Predviđeno je da su su „vjerske zajednice odvojene od države“, kao i da su  „vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova“.

Ustavom je propisano da se Predsjednik Crne Gore bira se na neposrednim izborima, na pet godina, a na tu funkciju može biti biran samo crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednih 15.

Predloženo je da isto lice može biti crnogorski predsjednik najviše dva puta.

U dokumentu se navodi da predlog za promjenu Ustava može podnijeti Predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.

Predlog za promjenu Ustava usvojen je u Skupštini, ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika.

Novi Ustav biće proglašen na svečanoj sjednici Skupštine, koja je zakazana za ponedjeljak.

Danom proglašenja Ustava i Zakona o njegovom sprovođenju, Ustavotvorna skupština, nastavlja rad kao Skupština Crne Gore, a Ustavni odbor prestaje sa radom.