ZLO�IN S
PE�ATOM |
Sadr�aj
|
Pogovor P red nama je slika ratnih zlo�ina po�injenih nad hrvatskim pu�anstvom u Bosni i Hercegovini za nesretnog i nametnutog rata izme�u Hrvata i Muslimana-Bo�njaka, kojeg su vodile dvije vojske, HVO - Hrvatsko vije�e obrane i Armija BiH - Armija Bosne i Hercegovine. Neosporno je da su to bile dvije nacionalne vojske, obje bosanskohercegova�ke. U sukobu HVO-a i Armije BiH dominantna politika bila je osvajanje, odnosno obrana hrvatskih prostora u Bosni i Hercegovini. Zato su etni�ki "�i��ena" hrvatska sela i dijelovi gradova nastanjeni Hrvatima. Istra�ivanje ratnih zlo�ina u ratu u Bosni i Hercegovini te�ak je i osjetljiv zadatak. Bilo bi tako lijepo da se zlo�ini nisu dogodili nijednom �ovjeku i nijednom narodu u tome ratu. Ali oni su povijesna zbilja, koja je ostavila duboke tragove u du�ama pojedinaca kao bolno iskustvo, urezala se u povijesno pam�enje naroda. Nema sumnje da �e po�injeni ratni zlo�ini pritiskati svijest nekoliko nara�taja. Svakoga od tri naroda u Bosni i Hercegovini. Sva dubina te tragedije name�e i pitanje: istra�ivati ili ne ratne zlo�ine, pisati ili ne o njima. Rane se ne lije�e time �to se skrivaju, jer prijeti opasnost od smrtonosne infekcije. Istina o zlo�inima �e �ivjeti u svijesti pojedinaca, obitelji i narodnih zajednica, dobivat �e raznolike dimenzije i tuma�enja ako �injenice ne budu poznate u svoj svojoj groznoj golotinji. Uostalom, bolja je cjelovita istina nego poluistina ili �ak mit o zlo�inima. Za zlo�ine �ovjek se kao moralno bi�e mora i kajati pa tra�iti opro�tenje. A kako je to mogu�e ako se zlo�ini i zlo�inci ne znaju ili se pre�u�uju. Budu�nost Bosne i Hercegovine i su�ivot ljudi, naroda, kultura i vjera u njoj ovisi upravo o tome ho�e li istina o zlo�inima biti istra�ena objektivno i predstavljena tako da bi se moglo kajati i pra�tati. A kajanje i oprost su prije svega individualni �in, a i svaki ratni zlo�in je ponajprije individualni �in. U ovome istra�ivanju prikupljena je faktografija muslimansko-bo�nja�kih zlo�ina nad hrvatskim pu�anstvom za ratnog sukoba izme�u vojski dva naroda. Istra�ivanje ne ulazi u to tko je prvi po�eo, ni za�to se pribjeglo zlo�inima, ni tko je vi�e zlo�ina po�inio. Potrebna su i druga istra�ivanja da bi se moglo davati odgovore na ta pitanja. No, ipak se ponegdje ulazilo i u ta pitanja ne pretendiraju�i na kona�an odgovor niti na potpunu sliku problema. U dilemi pisati ili ne pisati o ratnim zlo�inima valja po�i od stava da sve treba staviti na svoje mjesto pa tako i ratna zlodjela sva tri naroda. Nije mi cilj ni suditi ni presu�ivati nikome, a najmanje cijelim narodima, nego iznijeti �injenice, okupiti ih na jednom mjestu i dokumentirati. Nije ovo, dakle, su�enje muslimansko-bo�nja�kom narodu, jer svaki zlo�in je individualan i nema kolektivne krivnje i kolektivne odgovornosti. Zato je nu�no zlo�ine iznijeti pojedina�no i, ako je mogu�e, identificirati zlo�ince, imenom i prezimenom. Bilo bi najbolje obaviti komparativno istra�ivanje ratnih zlo�ina na tlu Bosne i Hercegovine, za svaki zlo�in i za svakoga zlo�inca, bez obzira nad kim je izvr�en i tko ga je izvr�io. Danas je nemogu�e zamisliti takvo istra�ivanje. Svi svoje zlo�ine skrivaju, pre�u�uju ili umanjuju. Svatko za sebe istra�uje zlo�ine i zlo�ince rata, arhivi su strogo zatvoreni prema drugom narodu, nema pristupa velikom broju mjesta zlo�ina, ne iskapaju se masovne grobnice, ne zna se ni to�an broj �rtava, jo� uvijek je na popisima mnogo nestalih. A nema mira, pravde i su�ivota u Bosni i Hercegovini dok se ne bude znala cijela istina o zlo�inima i zlo�incima. O etni�kom �i��enju i genocidu svih koji su ta zlodjela �inili. Takva istina je doista bolna, tra�i moralnu snagu pojedinca, a i naroda, da se prizna i prihvati. Najva�niji je element za uspostavu mira u zemljici Bosni, kako bi rekao car pisaca povijesti Bosne, Konstantin Porfirogenet, staviti sve stvari na svoje mjesto i dati ih onome kome pripadaju. Zlo�ince na svoje mjesto i to im je jedna vrsta javne kazne. �rtve na svoje mjesto i to im je ovozemaljska posmrtna pravda. �rtvi se ne smije uskratiti pravo da bude �rtva, imenom i prezimenom, a pre�u�ivanjem zlo�ina i zlo�inaca �eli se upravo to posti�i. �rtve imaju pravo da budu po�tovane kao �rtve. Zlo�inci se ne smiju pre�utjeti, mora se znati tko su i �to su radili �rtvama, A sve to da ne bi bilo novih zlo�ina, zlo�inaca i �rtava. No, sa �rtvama se ne smije manipulirati ni da bi se gradili mitovi ni da bi se �rtve umanjile ili pove�ale. Svaki razgovor o ratu u Bosni i Hercegovini pove�e se s pitanjima tko je vi�e propatio, stradao, �rtava podnio. Tek nakon povijesne distance, interdisciplinarnih i komparativnih istra�ivanja, mo�i �e se naslutiti odgovori na ta pitanja. U ne�emu se mo�emo i danas slo�iti: sva tri naroda su �rtve rata, ali ne u istoj mjeri ni na isti na�in. Hrvatski narod u svojoj �etrnaestostoljetnoj povijesti u Bosni i Hercegovini stra�no je patio. U�asne su za njega bile 1463. godina, kada je turskim osvajanjem i �irenjem islama ubijena njegova samostalna i tada me�unarodno priznata dr�ava, te�ko je trpio za osmanlijskih progona po�etkom i sredinom 16. stolje�a, godine 1697. bio je na izdisaju, gotovo su mu se zatrli tragovi. Trpio je hrvatski narod zlodjela politi�kog, etni�kog i vjerskog nasilja nad sobom u pro�losti, kao i u ovome ratu. A u �itavoj tragediji rata izme�u dva naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, Europa je po tradiciji bila be��utna. Europa je 1463. godine be��utno promatrala kako umire bosansko kraljevstvo pod osmanlijskom najezdom. Ve� tada je slavonski ban i hrvatski pjesnik Ivan �esmi�ki (Janus Pannonius - 1434.-1472.) tu be��utnu tada�nju Europu ovako opjevao u svojim latinskim stihovima, ovdje u hrvatskom prijevodu Nikole �opa: "Nema (nikoga) pod
kapom nebeskom, Za ratnih okr�aja u La�vanskoj dolini ginula su i djeca, ali njihova smrt ili njihove te�ke rane nisu potakle be��utnu Europu na reakciju. �asnik UNPROFOR-a u Novoj Biloj ne prima u helikopter te�ko ranjenog sedmogodi�njeg dje�aka. Na tra�enje lije�nika da dje�aka primi u helikopter, �asnik UNPROFOR-a le�erno odmahuje glavom daju�i do znanja da od pomo�i nema ni�ta. Video kamerom je snimljeno ubojstvo osmoro djece u Vitezu 10. lipnja 1993. godine, ali ponu�enu kazetu nije htio primiti ni jedan od inozemnih novinara. Isto tako inozemni novinari nisu pokazali zanimanje za te�ko izmrcvarenog i u bolnici u Novoj Biloj preminulog dje�aka. Tko �e tim bosansko-hercegova�kim grozotama, u kojima su stradalnici Hrvati, uznemiravati miran san Europljana?! Posljedica rata u BiH je i potpuno izokrenuta i poreme�ena demografska struktura njenih sela, gradova i op�ina. Demografska slika BiH potpuno je izmijenjena. Ljudi su bje�ali ili su progonjeni sa svojih ognji�ta pred nasiljem, strahom od ratnih zlo�ina i osobito smi�ljenim etni�kim �i��enjem. Na njihova mjesta naseljavali su se izbjeglice i prognanici iz drugih sredina. Etni�ko �i��enje je bila jasno definirana politika i ona se uglavnom potajno, a nekada i otvoreno provodila. Nitko nije bio svjestan apsurda da Stolac etni�ki �ist od Muslimana-Bo�njaka zna�i istodobno Vare� etni�ki �ist od Hrvata. Ako se iz Stolca ne mogu vratiti u Vare� tamo pobjegli vare�ki Hrvati, jer im to ne dopu�ta Mervana Had�imurtezi�, kako �e se onda u Stolac vratiti iz njega pobjegli Muslimani-Bo�njaci? Gdje �e stanovati kada su u njihovim ku�ama i stanovima prognani Hrvati iz Vare�a, Kraljeve Sutjeske i Kaknja?! Iz iste politike etni�kih �i��enja proizlazi ko�enje svim sredstvima povratka izbjeglica i prognanika. Svaka strana nastoji sa�uvati svoje etni�ki o�i��ene prostore. Tako u Bugojno ne mogu priviriti istjerani Hrvati, a u egzodus je oti�lo njih 16 tisu�a, ali ni u Kiseljak Muslimani-Bo�njaci. Nakaradnom politikom etni�kog �i��enja najvi�e su pretrpjeli bosanski Hrvati. Od 850.000 Hrvata u Bosni i Hercegovini 640.000 �ivjelo je u Bosni. Njih je politika planirala preseliti na 17 posto teritorija Bosne i Hercegovine. Bosanski Hrvati trebali su nekome drugome ostaviti svoje katedrale, crkve, samostane, groblja, dvije bogoslovije, dva sjemeni�ta, grobove predaka iz vremena bosanskog kraljevstva, svoje spomenike kulture koje ba�tine od vremena Kulina bana. U tuzlanskoj op�ini, prema zemlji�nim knjigama, Hrvati su vlasnici 55 posto zemlji�ta, a u travni�koj op�ini �ak 7o posto. Tako nam sve to govori da je politika etni�kog �i��enja za Hrvate politika nasilja. A posljedice etni�kog �i��enja porazne su za hrvatstvo danas ali i za ono sutra u Bosni i Hercegovini. Od Hrvata u ratnom sukobu HVO-a i Armije BiH o�i��ene su op�ine Vare�, Kakanj, Maglaj, Zavidovi�i, Bugojno, Zenica, Travnik, Konjic, Jablanica. Tri godine, po svr�etku rata Bosna i Hercegovina je pusta zemlja. Njom vlada pusto�. Puste su i neobra�ene livade i oranice, nema stoke na pa�njacima, puste su tvorni�ke dvorane, prazni su ku�ni bud�eti, jer nitko ne radi, a najvi�e su puste ljudske du�e. Ranjene, razo�arane, pune zavisti, osvete i mr�nje. Bosanska kataklizma vidljiva je na svakom dijelu "zemljice Bosne". Autor |
Uvod | Ratni zlo�ini u Hrvatskoj | Ratni zlo�ini u Bosni i Hercegovini | Linkovi
